Održan godišnji susret gradonačelnika i poduzetnika

U organizaciji poslovnog tjednika Lider, u Zadru je održan 14. godišnji susret gradonačelnika i poduzetnika „48 sati“.

Na skupu je prisustvovalo četiristotinjak gradonačelnika i poduzetnika, a uz to što je koristan za razmjenu kontakata i iskustava, raspravljalo se o temama važnim za kvalitetnije funkcioniranje gradova poput upravljanja imovinom gradova, budžetiranju, digitalizaciji, pametnim rješenjima, održivom urbanom razvoju, klimatskoj neutralnosti i energetskim izazovima.

Gradovi žele upravljati državnom imovinom koja se nalazi na njihovom području – zahtjev je koji su gradonačelnici uputili Ivanu Paladini, ministru prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine na panelu u kojem su sudjelovali zaprešićki gradonačelnik i predsjednik Udruge gradova u RH Željko Turk, gradonačelnik Rijeke Marko Filipović i gradonačelnik Dubrovnika Mato Franković.

Gradonačelnici su prigovorili ministru na sporosti rješavanja zahtjeva, žalili se na aktiviranje članka zakona 77. kojim im se oduzima imovina nakon što sud presudi u korist grada, te inzistiraju da se u novom zakonu, koji je u pripremi, ti problemi riješe. No, ministar ne misli da svi gradovi imaju kapaciteta za upravljanje tom imovinom.

Pripremu novog zakona Turk smatra revolucijom u odnosu na sadašnje stanje, a usprotivio se i ministrovu mišljenju o nepripremljenosti gradova. „Ovdje su ljudi koji su potpisali milijarde kuna vrijedne projekte, a sam Zaprešić ima projekata u vrijednosti većoj od dvije milijarde kuna, zbog čega ne stoji da nismo pripremljeni. Naši gradovi su i na taj način odgovoran partner hrvatskoj Vladi. U trenutku kad imamo na raspolaganju europski novac i pripremljene projekte, treba zaposliti nekoliko stotina ljudi u ministarstvu koji će rješavati zaostale predmete“, zaključio je Turk.

Konferenciji je prisustvovao ministar pravosuđa i uprave Ivan Malenica koji je poručio da bez poduzetnika nema lokalne samouprave, a bez lokalne samouprave ne mogu ni poduzetnici te naglasio da su ovakvi skupovi izuzetno korisni zbog razmjenjivanja iskustava i dijaloga.

Posebno je istaknuo digitalizaciju i zelenu tranziciju, što su ujedno bile i središnje teme ovogodišnjeg susreta. Za taj dio, zajedno s energetikom i vodnim gospodarstvom, u Nacionalnom programu oporavka i otpornosti osigurano je 17 milijardi kuna, a tu je i bogat energetski paket kao odgovor na energetsku krizu, čime je, među ostalim, cijeli javni sektor prebačen na niže cijene električne energije, kakvu plaćaju i kućanstva.

Premijer Andrej Plenković se video vezom obratio sudionicima konferencije, a u uvodnom izlaganju je istaknuo dobru suradnju s Udrugom gradova i njenim predsjednikom te je govorio o tome što je sve hrvatska vlada učinila da umanji posljedice krize na gospodarstvo i životni standard građana i što u budućnosti namjerava činiti. Kontekst izlaganja stavio je u širi globalni okvir, od posljedica pandemije koronavirusa do ruske agresije na Ukrajinu, te rješavanje energetske krize. Govorio je o proračunu za 2023. i utjecaju ulaska Hrvatske u Schengen što će biti poluga dugoročnog razvoja. „Proračun za iduću godinu ima tri cilja: bit će instrument koji će pomoći da ublažimo posljedice krize, pomoći će u očuvanju gospodarskog rasta i razvoja gospodarstva i treće i najvažnije je da zadržimo koheziju i na tom tragu, rezultati ovogodišnji rasta BDP-a bit će dobar poticaj“, poručio je Plenković.

Naglasio je kako u ovom trenutku, ne samo zbog ulaska u Schengen, nego i zbog drugih rezultata, Hrvatska ima najbolji investicijski kreditni rejting u povijesti, a spomenuo je i da je puno toga napravljeno po pitanju fiskalne decentralizacije te da je predloženo i funkcionalno spajanje jedinica lokalne i regionalne samouprave.

Foto: Ratko Mavar

Podijeli s prijateljima!
Skip to content