Skurjenijeva djela izložena u Hlebinama
U Galeriji naivne umjetnosti u Hlebinama, otvorena je izložba slika, crteža i grafika Matije Skurjenija naziva ˝Mistični sanjar nadrealnih vizija˝.
Hlebine su jedno od najpoznatijih mjesta u Hrvatskoj, pa i šire, kao mjesto nastanka hrvatske naivne umjetnosti. Krsto Hegedušić, koji je radio kao učitelj u tamošnjoj osnovnoj školi, otkrio je talent Ivana Generalića koji je zasigurno najznačajniji i najuspješniji slikar hrvatske naivne umjetnosti.
Matija Skurjeni nikad nije izlagao u ovoj povijesnoj galeriji, a pretpostavka je da je razlog tome što njegova umjetnost, iako su je mnogi svrstavali u opširni pojam naive, ima drugačiju poetiku. Ona bi se mogla preciznije opisati kao jedinstveni postmodernistički spoj nespojivog; nadrealno-fantastične, naivne, podsvjesno-oniričke, marginalne i(li) outsiderske umjetnosti. Skurjeni, kao i još neki izraziti pojedinci, bio je dugo pridružen ili gotovo zaključan u kontekst svojevrsnog konstrukta naivne umjetnosti. No, nakon njegove prijelomne prve izložbe u Parizu 1962., pisac, povjesničar umjetnosti i likovni kritičar José Pierre lucidno je napisao: „Istraživanje unutarnjeg svijeta koje dopunja i opravdava ulaskom u vanjski svijet podzemnih sila – to je ključ Skurjenijeva djela. Uistinu nadahnut Skurjeni, koji danas ima 64 godine, radikalno se razlikuje od tolikih nespretnih realista kojima se odmah lijepe općenite etikete „naivaca“. Skurjeni je izvorni umjetnik.“
Na otvorenju, o izložbi i velikom slikaru, govorili su dr. sc. Robert Čimin, ravnatelj Muzeja grada Koprivnice, Helena Kušenić, viša kustosica i autorica predgovora u katalogu, Ante Žaja, ravnatelj i kustos Muzeja Matije Skurjenija te Srećko Skurjeni, sin Matije Skurjenija.
ˮVeliku dobrodošlicu Skurjeniju želi i Galerija naivne umjetnosti Hlebine, koja nakon više od pola stoljeća postojanja konačno ugošćuje ime svjetskog značaja i kalibra, ime koje nadilazi okvire naivne umjetnosti, ali svakako čini njen sastavni dio. Činjenica da Skurjeni (rano) ostvaruje inozemne uspjehe u okviru akademske zajednice, intrigantna je i tjera na razmišljanje i istraživanje ovog nesvakidašnjeg opusa bez jednoznačnog opredjeljenja, a u doticaju s naivom, umjetnošću nadrealizma i metafizičkog slikarstvaˮ, piše u katalogu kustosica izložbe Helena Kušenić.
Izložba je realizirana uz potporu Ministarstva kulture i medija RH, Koprivničko-Križevačke županije i Grada Koprivnice, a bit će otvorena do 6. studenog 2022. godine.
