In memoriam: Željko Karaula

Život posvećen umjetnosti

Umjetnici svojim djelima nadilaze vrijeme u kojem žive. Njihove slike, misli i stvaralački duh nastavljaju govoriti i onda kada njih više nema. Upravo zato na komemoraciji akademskom slikaru Željku Karauli koju su organizirali Ogranak Matice hrvatske u Zaprešiću i Grad Zaprešić nije bilo riječi samo o odlasku jednog umjetnika, nego i o prisjećanju na njegov život i sve ono što je svojim djelovanjem ostavio iza sebe.

Željko Karaula rođen je u Prispu kod Livna, na Filozofskom fakultetu u Zagrebu apsolvirao je povijest umjetnosti i etnologiju, a Akademiju likovnih umjetnosti u Zagrebu diplomirao je u klasi prof. Ante Kuduza. Izlagao je na više od dvadeset samostalnih i više desetaka skupnih izložbi.

Osim slikarstvom, bavio se dizajnom i kiparstvom. Neki od njegovih natječajnih radova su Žena – robijašica za Hrvatsku, korpus Krista na Domovinskom križu u Požegi, kapela Male Gospe u Kusonjama, kapelica sv. Stjepana u Čelebiću, a svojim je umjetničkim djelima oplemenio crkvu Marije Kraljice Apostola u Zaprešiću.
Na komemoraciji su o Karauli iz osobnog kuta govorili Vine Mihaljević i Josipa Maslać-Petričević, dok su o njegovu stvaralačkom opusu govorili ravnatelj Muzeja Matije Skurjenija Ante Žaja i likovni kritičar Stanko Špoljarić.

„Riječ je o umjetniku iznimne polivalentnosti i autentičnosti koja proizlazi iz duboko proživljene tradicije. Po svom je senzibilitetu bio sjajan kolorist koji je potezom, gestom i bojom osvajao prostor te gradio atmosferu koja nosi snažnu duhovnu dimenziju. Iako je bio mirnog karaktera, njegovo slikarstvo posjeduje uvjerljivu snagu i energiju u kojoj je ljepota uvijek bila polazišna točka“, istaknuo je Špoljarić.

Pjesmu napisanu slikaru u čast pročitala je zaprešićka pjesnikinja Branka Laljak, a svoju zahvalnost za likovno stvaralaštvo, ali i humanitarni rad te rad s mladima izrazio je i gradonačelnik Zaprešića Željko Turk.

„Umjetnost je ono što je najviše volio, a njegova djela govore o njemu više nego što bismo mi ovdje mogli reći. Grad ga je za života dvaput nagradio kao odraz trajnog priznanja njegovu radu, a Zaprešićani su ga iznimno voljeli zbog njegove iskrenosti i poniznosti“, poručio je gradonačelnik Turk.

Potez, gesta i ekspresija Željka Karaule proizlazili su iz realističnog motiva i druženja s ljepotom, a njegova djela ostaju zauvijek.