Gajevci zasadili prvu hrvatsku Crošnjicu
U dvorištu Osnovne škole Ljudevita Gaja učenici su posadili prvu hrvatsku urbanu Crošnjicu. Riječ je o šumici posađenoj na maloj površini koju čini čak 196 sadnica te ukupno 24 različite autohtone biljne vrste.
Nastala je prema Miyawaki metodi (po poznatom japanskom botaničaru, dr. Akira Miyawaki) u kojoj se započinje sadnjom svih slojeva šume istovremeno, a sadi se gusto – dvije do tri biljne vrste na kvadratnom metru, na području od svega nekoliko desetaka do par stotina kvadratnih metara. Ovakva metoda podrazumijeva i neizostavnu obradu tla na lokaciji sadnje i to prvenstveno kroz meliorativne zahvate (podrivanje, navoz gnojiva, oranje, frezanje).
Sadnja Miyawaki metodom donosi više pogodnosti te su ovakve šumice jednostavne za sadnju, samoodržive su i zahtijevaju vrlo malo održavanja. Visoka bioraznolikost biljnih vrsta znači da će drveće biti otpornije, a veća otpornost dovodi do boljeg zdravlja biljnih vrsta što osigurava veći utjecaj u ekosustavu poput regulacije temperature i smanjenja onečišćenja zraka.
Crošnjica Zaprešić prva je urbana Crošnjica koja je posađena u Hrvatskoj, nakon što je u svibnju posađena prva medonosna Crošnjica kao pilot projekt u općini Kamanje.
Na sadnji su, uz volontere Saveza izviđača Hrvatske i agencije HEARTH, sudjelovati učenici i nastavnici Osnovne škole Ljudevita Gaja.
Crošnjica će služiti i kao svojevrsne učionica u prirodi za učenike škole, ali i sve druge zainteresirane. Djeca i mladi učit će kroz Crošnjicu o mnogim biljnim vrstama koje ju čine, a kako se šumica razvija tako će se na malom uzorku moći simulirati proces koji u prirodi traje značajno duži period vremena.
Zahvaljujući utjecaju čovjeka, konkretno obradi tla, pozitivnom utjecaju na mehanička i hranidbena svojstva tla te njezi biljaka u ranoj fazi razvoja, ovakve šumice mogu izrazito iskoristiti svoj potencijal rasta te postići puno veći debljinski i visinski prirast u odnosu na nenjegovane biljke. Tako već u nekoliko vegetacijskih sezona uzgojena stabla počinju dobivati formu odraslih stabala te se već par godina nakon sadnje može prošetati pravom šumicom.
