Lavež iz davnine, kinološka povijest Zaprešića
Kinološka udruga Zaprešić objavila je knjigu na engleskom jeziku “A Bark From Past” (Lavež iz davnine) autora Alena Galovića posvećenu kinološkoj povijesti Zaprešića, Zagrebačke županije, ali i šire.
Knjiga donosi do sad nepoznate detalje o prvim izložbama pasa u hrvatskoj povijesti, o ulozi pasa u 19. stoljeću na posjedima Jelačićevih, u dvorcima Laduč i Lužnica, ali i u drugim hrvatskim krajevima, a sve s naglaskom na odnos pasa i ljudi u razdoblju od polovice 19. do početka 20. stoljeća. Knjiga se bavi i ulogama pasa u životima važnih ljudi onoga doba, naročito slikara poput Naste Rajc ili Otona Ivekovića koji je svoju obitelj, suprugu i djecu, uz pse na osobit način ovjekovječio u Klanjcu, ali je i autor vrlo vrijednih crteža pasa.
Na naslovnici je detalj fotografije iz arhiva Muzeja za umjetnost i obrt na kojoj je se nalazi barunica Anka Jelačić sa psima različitih pasmina. U knjizi se nalaze i do sad nepoznate fotografije te reprodukcije koje su za objavljivanje ustupili muzeji i ustanove širom zemlje, od Muzeja Brdovec, Gradskog muzeja Županja ili Muzeja likovnih umjetnosti u Osijeku, do pojedinaca i kolekcionara koji su sačuvali važne i slabo poznate dijelove kinološke povijesti, poput vrijednog karlovačkog kolekcionara i fotografa Dinka Neskusila.
Ovo istraživanje kinološke povijesti trebalo bi biti posebno zanimljivo građanima Zaprešića i okolice, jer autor u knjizi donosi i priče o prvom uzgajivaču pasa barunu Gezi Rauchu koji je živio u Lužnici. U tom dvorcu je obitelj Rauch imala i pse koji su služili za vuču kolica s hranom za stoku i svinje po malim tračnicama.
Izuzetne su i fotografije koje otkrivaju odnos prema psima u dvorcu Laduč i plemićkoj obitelji Vranyczany, mnogo je svjedočanstava, likovnih prikaza, ali i fotografija koje govore i plemenitim psima u obližnjem Klanjcu ili Oroslavju.
Središnje mjesto posvećeno je važnosti obitelji Jelačić, grofice Anke Jelačić i njenog oca Gjure, u razvoju naše kinološke povijesti. Koncentracija plemićkih posjeda u krajevima oko Zaprešića doprinijela je tome da upravo tu možemo najlakše pratiti hrvatske tragove onoga što se zvalo „kultom kućnih ljubimaca” u viktorijanskoj epohi, dakle u razdoblju koje je donijelo prve izložbe pasa, prve detaljne opise i standardizacije pasmina, ali i u društvene, kulturne i ekonomske promjene zbog kojih su nam psi iznova postajali vjerni sudruzi, u kojem se počelo zaboravljati na njihovu srednjovjekovnu demonizaciju te ih se počelo doživljavati kao bića bez kojih više ne možemo zamisliti naše živote.
Englesko izdanje namijenjeno je za promociju Kinološke udruge Zaprešić i neće biti u slobodnoj prodaji, no u skoroj se budućnosti autor nada da će biti u prilici objaviti svoj veći rukopis, s mnogo do sad posve nepoznatih dokumenata, knjiga i svjedočanstava o bogatoj tradiciji uzgoja i držanja pasa na posjedima u Republici Hrvatskoj.
Posebno poglavlje knjige posvećeno je prvoj pravoj izložbi pasa u Hrvatskoj, koja je, kako se otkriva u knjizi, održana mnogo ranije no što se do sada smatralo i to 1891. godine u Zagrebu, samo osam mjeseci nakon što je u londonskoj četvrti Islington održan prvi Crufts, danas najstarija i najuglednija izložba pasa na svijetu. U knjizi su rekonstruirani mnogi detalje s prve izložbe, otkriva se da su na njoj bile i neke pasmine koje danas smatramo izumrlima, istraženi su detalji o vlasnicima i izlagačima, a opisuju se i detalji iz života prvog registriranog uzgajivača pasa na našem tlu.
Objavljivanje knjige su pomogli Grad Zaprešić i Zagrebačka županija, a promocija će biti u Ogranku Matice hrvatske u Zaprešiću 1. travnja 2026. godine u 19:00.