Izložba slika iz obiteljske ostavštine Vilima Svečnjaka
Ovaj događaj je završio.
-
Datum početka
21. travnja 2023. 19:00
-
Datum završetka
24. travnja 2023.
Galerija Razvid / POU Zaprešić srdačno Vas poziva na otvorenje izložbe slika iz obiteljske ostavštine VILIMA SVEČNJAKA 21. travnja 2023. u 19:00 koje će se održati u Muzeju Matije Skurjenija. Izložba ostaje otvorena do 12.05.2023.
Izložba obuhvaća pejzažno slikarstvo Vilima Svečnjaka, pretežito Bolski ciklus uz nekoliko djela talijanskog i francuskog krajolika.
“Bolski ciklus krajolika (od 1969. do kraja osamdesetih) spada među najpoetičnija djela čitavog njegovog slikarskog opusa i nalazi se na samom vrhu njegovih slikarskih ostvarenja. Svečnjak je na Bol došao krajem šezdesetih. Bolske vizure pobudile su u njemu onu unutrašnju energiju koja na okupu drži čitavo njegovo slikarstvo. U njima je našao idealan okvir za iskaz svoga stava prema boji, svoje složene i osjetljive slikarske osobnosti i svog pravog slikarskog temperamenta. Boje su tada ušle u prostor slike glasnije nego ikad: sve blješti od svjetla, rastvaranja palete, žestine okera i ultramarina, od smjelih kolorističnih susreta i ritmova do uzavrele pikturalnosti koja slobodno razlaže oduševljenje prirodom. Kao da mu je temeljna preokupacija bila – kako u strogo disciplinirane oblike unijeti boju, prkosno divlju i slobodnu.”
Iz monografije “Vilim Svečnjak 1906. – 1993.”
Vilim Svečnjak, hrvatski slikar i grafičar (Zagreb, 12. VII. 1906. – Zagreb, 3. VI. 1993.). Studirao je kiparstvo na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu 1927.–29., diplomirao je slikarstvo 1933. godine. Bio je član skupine Zemlja (1934.–1935.) i Mart (1957.). Isprva je u ekspresionističkom naboju slikao teme socijalnog sadržaja, uglavnom motive iz gradskog predgrađa i seoskoga života (Sajam u Sremskoj Mitrovici, 1935.), potom snažnim kolorizmom krajolike, mrtve prirode i portrete. Od 1960-ih pronalazi vlastiti likovni izraz na tragu postcézanneizma (Motiv s Bola, 1971., Studija akta, 1974., Portret Tamare Smirnove, 1985.). Izdao je mape grafika (Za spas duše, 1937., Istarski motivi, 1947.), ilustrirao knjige (M. Krleža, Balade Petrice Kerempuha, 1937.–1938.), crtao karikature, bavio se keramikom, scenografijom i izradom kartona za tapiserije. Dobio je Nagradu “Vladimir Nazor” za životno djelo 1977. godine.
