Dan civilne zaštite
Dan civilne zaštite u Republici Hrvatskoj definiran je Zakonom o sustavu civilne zaštite te ga obilježavamo svake godine 1. ožujka još od 1992., kada je Vlada RH donijela odluku o njegovu proglašenju.
Civilna zaštita Republike Hrvatske kontinuirano radi na unapređenju razvoja cjelokupnog sustava civilne zaštite u svrhu pravovremene zaštite i sigurnosti stanovništva i imovine. Upravljanje rizicima, pravovremeno upozoravanje, brza intervencija te edukacija stanovništva postaju prioriteti kako bi se osigurala sigurnija budućnost u eri klimatskih izazova. Protekla 2023. godina, za cijeli sustav civilne zaštite bila je obilježena mnoštvom izazova poput nevremena, poplava i požara te pružanja međunarodne pomoći, no brza i profesionalna reakcija sustava civilne zaštite i njegovih spremnih operativnih snaga bila je ključna
Sinergijom svih operativnih snaga i sudionika sustava civilne zaštite, uz neizostavnu pomoć građana, Civilna zaštita RH uspješno je obranila Hrvatsku od povijesnih vodostaja naših nabujalih rijeka, borili su se s posljedicama nezapamćenog nevremena.
Što se tiče aktivnosti RCZ-a vezano uz ovogodišnje nepovoljne vremenske uvjete posebice tijekom veljače, svibnja, srpnja i kolovoza 2023.g. za istaknuti je kako je reakcija RCZ i sustava civilne zaštite bila promptna i profesionalna, osobito u dijelu od ranog uzbunjivanja, prije samog nastanka nepovoljnih vremenskih uvjeta, pa sve do pripravnosti i odgovora na nastanak izvanrednih događaja, poduzimajući mjere i aktivnosti u cilju zaštite života stanovništva, materijalnih i kulturnih dobara.
Zanimljivo je sagledati i neke činjenice. Ekstremne količine oborina u svibnju 2023. uzrokovale su štete na području 12 županija i Grada Zagreba na 1.750 objekata (169 stambenih objekata, 239 javnih i gospodarskih, 35 objekata komunalne infrastrukture i 307 ostalih objekata), većina šteta prouzrokovana je oborinama i bujičnim poplavama. Olujno nevrijeme u srpnju 2023. zahvatilo je Zaprešić, Zagreb i 14 hrvatskih županija tijekom kojeg je oštećeno više tisuća objekata (stambenih, gospodarskih i dr.), a u kolovozu su sve operativne snage i sudionici sustava civilne zaštite pravovremeno reagirale u obrani od poplava, osobito na području Zagreba, Zagrebačke, Međimurske, Varaždinske, Koprivničko-križevačke, Primorsko-goranske, Istarske, Ličko-senjske i Karlovačke, županije, a naknadno i na području Osječko-baranjske županije.
Županijski centri 112 tijekom 2023. primili su više od 1,9 milijuna poziva, od čega je gotovo 70% bilo namjenskih, što svjedoči o važnosti ovog sustava u pružanju pomoći građanima u hitnim situacijama. Sustav za rano upozoravanje i upravljanje krizama testiran je i pokazao se uspješnim, omogućavajući brzu reakciju na potencijalne prijetnje. Kroz različite kanale komunikacije, građani su na vrijeme obavješteni o opasnostima i uputama za postupanje te su poslane SRUUK poruke građanima na ugroženim područjima što je dodatno doprinijelo sigurnosti i zaštiti života i imovine.
Uz nabrojano RCZ provodi i edukacije, osposobljavanja, vježbe i manifestacije. Edukacija je bila ključna u podizanju svijesti o rizicima i pravilnom postupanju u kriznim situacijama. Provedene su brojne edukacije o minskoj opasnosti, civilnoj zaštiti te edukativne kampanje, obuhvativši tisuće ljudi diljem Hrvatske. Kroz suradnju s lokalnim zajednicama, školama i udrugama, širili su znanje i promovirali važnost pripremljenosti za izvanredne situacije, a kroz projekt SEE ME – Sigurni i jednaki u hitnim situacijama napravili dodatan korak ka izjednačavanju prava i mogućnosti osoba s invaliditetom u hitnim situacijama.
U 2023. godini postignuti su značajni koraci prema sigurnijoj budućnosti Hrvatske. Razminirane su Šibensko-kninska i Osječko-baranjska županija, smanjujući minski sumnjiva područja na manje od 100 km2. Do 2026. Hrvatska će u potpunosti biti bez mina! Minski sumnjivo područje u RH obuhvaća 91,2 km2, na području 21 grada i općina u 4 županije (Ličko-senjska, Karlovačka, Sisačko-moslavačka i Splitsko-dalmatinska).
